'Neki ljudi misle da su UV zrake štetne!'

'Neki ljudi vjeruju u teoriju evolucije, neki u Isusa, neki u globalno zatopljenje. Neki misle da su UV zrake štetne', izjavio je Krešimir Mišak odgovarajući na peticiju kojom su znanstvenici zatražili da se njegova emisija 'Na rubu znanosti' izbaci iz znanstvenog programa HRT-a, jer joj ondje nije mjesto

Voditelj popularne emisije u intervjuu za Jutarnji list kaže kako je peticija, koju je dosad potpisalo 200 znanstvenika, sindrom stada, odnosno da ju je većina potpisala po inerciji iako nemaju poseban stav o temi.

Ističe da je spominjanje tarota, icjeliteljstva i reptilskih vladara svijeta u uvodu peticije kao tema kojima se bavi njegova emisija poslužilo u svrhu paušalnog etiketiranja njegove emisije šarlatanskom te da pritom nije uzeta u obzir činjenica da je u njezinih 250 epizoda obradio brojne teme u kojima su gostovali i mnogi svjetski znanstvenici, među kojima više od 50 doktora znanosti.

Citirajući riječi utemeljitelja makrobiotike Michia Kushija 'većina je u krivu', Mišak upozorava kako neki šamanizam smatraju šarlatanstvom iako se neka šamanska znanja liječenja koriste u suvremenoj medicini poput 'derivata otrova kurare koji opušta mišić i bez kojeg bi bilo nemoguće obaviti operaciju srca'.

'U ovoj je raspravi najglasnija struja prirodnih znanosti, a osim njih postoje i druge znanosti koje su zastupljene u emisiji... Konačno bilo bi zgodno sakupiti znanstvenike koji bi potpisali peticiju u prilog emisije, uzeti te dvije liste i dati im neka se među sobom dogovore koji su 'pravi', a koji 'krivi' znanstvenici', kaže Mišak.

'Ako se akademika i znanstvenika Vladimira Paara, koji je objavio najveći broj radova u inozemstvu, može proglasiti opasnošću za hrvatsku znanost, onda se apsolutno sve teme i teze mogu dovesti u pitanje', ističe voditelj.

'Znanost je danas u velikoj mjeri određena što privatnim kapitalom, što prirodnom činjenicom da su i znanstvenici samo ljudi sa svojim programima i predrasudama - što dakako utječe na interpretaciju podataka. Po pitanju spoznaje svijeta oko nas, znanost je vrlo ograničena. Evo primjera: neki od stotinjak potpisnika peticije vjerojatno imaju svoju djecu koju jako vole. Mogu li oni, međutim, to znanstveno dokazati? Ako se znanstvenim protokolima to ne može dokazati, znači li to onda da ih ne vole i da ta pojava ne postoji? Ako postoji, to potvrđuje da znanost nije dovoljna da sakupimo prava znanja o nama samima i svijetu oko nas. Već na polju parapsihologije postoje domišljati eksperimenti koji su istraživali i ta područja subjektivnih iskustava', tvrdi Mišak.